POLJOPRIVREDA - općenito

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj posjeduju u prosjeku 2,9 ha. Samo 2,6 % od ukupnog broja gospodarstava posjeduje preko 10 ha zemljišne površine. Obiteljska gospodarstva slabo su racionalna i slabo opremljena i teško mogu dati kvalitetnu proizvodnju za trište. Slabo je izražena želja za prihvačanjem novih znanja i tehnologija. Zajednički kooperativni marketing nije razvijen. Stare socijalističke zadruge zasnivane su na prisilnom principu, nemarketinški su organizirane, a nove tržišne udruge nisu ni stvorene. Glavni cilj projekta je stvoriti informacijski sustav koji će pripomoći obiteljskim gospodarstvima u restrukturiranju poljoprivredne proizvodnje i stvaranju takvih proizvodnih jedinica koje će proizvoditi za određeni tržšni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnim kanalima distribucije prema zahtjevima i željama potrošača.

Razvoj obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj može ići samo preko prilagodbe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u novi tržišni gospodarski sustav, praćenjem novih tehnologija i usvajanjem novog znanja.

Poljoprivredna proizvodnja je vrlo složen proces koji svakodnevno zahtijeva donošenje važnih odluka. Donošenje ispravnih i pravodobnih odluka vezano je uz posjedovanje vještina, informacija i znanja. Ove stranice pružaju pregled smjernica prema informacijama i znanjima koja mora usvajati svaki poljoprivrednik ukoliko želi tržišno konkurentno i ekonomski isplativo gospodariti.

HRĐASTA GRINJA AGRUMA i GRINJA PUPOVA

Hrđasta grinja najčešće napada mandarinu i limun, a poslijedice su najuočljivije na plodovima. Ova grinja štete nanosi sisanjem, tako da plodovi mijenjaju boju, a samim tim gube i tržišnu vrijednost. Kora limuna postaje srebrnasta, dok kod mandarina poprima hrđastu, tamnosmeđu boju. Napadnuti plodovi ne razvijaju se do normalne veličine, a kora im je kruta i raspucala. Smanjena je i sočnost plodova, a povećava se i kiselost. Zbog kasnog primjećivanja ovog štetnika, štete su velike, obzirom da većina proizvođača napad uoči tek kada su oštećenja plodova vidljiva. Zbog slabe kontrole i zanemarivanja zaštite mnogi proizvođači prisiljeni su uništiti veliki dio uroda.

Kako bi se izbjegle posljedice napada potrebno je pratiti razvojni ciklus ove grinje. Ona prezimljuje uglavnom u pupovima, odakle izlaze ličinke i počinju se hraniti na mladim listovima. Nakon zametanja plodova grinje se sele na njih i tamo čine najveće štete. Tijekom godine hrđasta grinja može imati i do 20 generacija, pa je zbog svoje brojnosti u stanju nanijeti ogromne štete u nasadu. U istu porodicu spada i grinja pupova koja najveće štete radi na limunu, pa je za komercijalne proizvođače mandarina manje važna. Štete od ove grinje lako su prepoznatljive. Ona također prezimljuje u pupovima, a sisanjem može izazvati deformacije listova, cvjetova, grančica i plodova.

Zaštita od ovih štetnika počinje još u mirovanju vegetacije uz zaštitu od štitastih uši i crvenog pauka, tretiranjem CRVENIM ULJEM (1-2 %). Važno razdoblje u provođenju zaštite protiv ovih grinja je nakon cvatnje kada se provodi prvo prskanje HERBOSOVIM akaricidom ORTUSOM 5 SC, uz dodatak SUMPORA SC-80, fungicida koji ima određeno popratno djelovanje na grinje. Nakon što kontrolom uočite napad ovog štetnika, potrebno je nasad tretirati. Važno je zaštitu ponoviti kada plodovi narastu do veličine oraha, obzirom da tada grinje prelaze na plodove i počinju nanositi velike štete. Ponovljenim tretiranjem ORTUSOM 5 SC štete od ovog važnog štetnika agruma svest ćete na najmanju mjeru.