POLJOPRIVREDA - općenito

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj posjeduju u prosjeku 2,9 ha. Samo 2,6 % od ukupnog broja gospodarstava posjeduje preko 10 ha zemljišne površine. Obiteljska gospodarstva slabo su racionalna i slabo opremljena i teško mogu dati kvalitetnu proizvodnju za trište. Slabo je izražena želja za prihvačanjem novih znanja i tehnologija. Zajednički kooperativni marketing nije razvijen. Stare socijalističke zadruge zasnivane su na prisilnom principu, nemarketinški su organizirane, a nove tržišne udruge nisu ni stvorene. Glavni cilj projekta je stvoriti informacijski sustav koji će pripomoći obiteljskim gospodarstvima u restrukturiranju poljoprivredne proizvodnje i stvaranju takvih proizvodnih jedinica koje će proizvoditi za određeni tržšni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnim kanalima distribucije prema zahtjevima i željama potrošača.

Razvoj obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj može ići samo preko prilagodbe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u novi tržišni gospodarski sustav, praćenjem novih tehnologija i usvajanjem novog znanja.

Poljoprivredna proizvodnja je vrlo složen proces koji svakodnevno zahtijeva donošenje važnih odluka. Donošenje ispravnih i pravodobnih odluka vezano je uz posjedovanje vještina, informacija i znanja. Ove stranice pružaju pregled smjernica prema informacijama i znanjima koja mora usvajati svaki poljoprivrednik ukoliko želi tržišno konkurentno i ekonomski isplativo gospodariti.

HRĐASTA GRINJA AGRUMA i GRINJA PUPOVA

Hrđasta grinja najčešće napada mandarinu i limun, a poslijedice su najuočljivije na plodovima. Ova grinja štete nanosi sisanjem, tako da plodovi mijenjaju boju, a samim tim gube i tržišnu vrijednost. Kora limuna postaje srebrnasta, dok kod mandarina poprima hrđastu, tamnosmeđu boju. Napadnuti plodovi ne razvijaju se do normalne veličine, a kora im je kruta i raspucala. Smanjena je i sočnost plodova, a povećava se i kiselost. Zbog kasnog primjećivanja ovog štetnika, štete su velike, obzirom da većina proizvođača napad uoči tek kada su oštećenja plodova vidljiva. Zbog slabe kontrole i zanemarivanja zaštite mnogi proizvođači prisiljeni su uništiti veliki dio uroda.

Kako bi se izbjegle posljedice napada potrebno je pratiti razvojni ciklus ove grinje. Ona prezimljuje uglavnom u pupovima, odakle izlaze ličinke i počinju se hraniti na mladim listovima. Nakon zametanja plodova grinje se sele na njih i tamo čine najveće štete. Tijekom godine hrđasta grinja može imati i do 20 generacija, pa je zbog svoje brojnosti u stanju nanijeti ogromne štete u nasadu. U istu porodicu spada i grinja pupova koja najveće štete radi na limunu, pa je za komercijalne proizvođače mandarina manje važna. Štete od ove grinje lako su prepoznatljive. Ona također prezimljuje u pupovima, a sisanjem može izazvati deformacije listova, cvjetova, grančica i plodova.

Zaštita od ovih štetnika počinje još u mirovanju vegetacije uz zaštitu od štitastih uši i crvenog pauka, tretiranjem CRVENIM ULJEM (1-2 %). Važno razdoblje u provođenju zaštite protiv ovih grinja je nakon cvatnje kada se provodi prvo prskanje HERBOSOVIM akaricidom ORTUSOM 5 SC, uz dodatak SUMPORA SC-80, fungicida koji ima određeno popratno djelovanje na grinje. Nakon što kontrolom uočite napad ovog štetnika, potrebno je nasad tretirati. Važno je zaštitu ponoviti kada plodovi narastu do veličine oraha, obzirom da tada grinje prelaze na plodove i počinju nanositi velike štete. Ponovljenim tretiranjem ORTUSOM 5 SC štete od ovog važnog štetnika agruma svest ćete na najmanju mjeru.

GNOJIDBA VOĆNJAKA

U redovitoj gnojidbi voćnjaka razlikujemo gnojidbu mladih nasada i gnojidbu nasada u rodu. Za osiguranje dobre ishrane u tlo treba unijeti sva nedostatna esencijalna hraniva posebice dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor, željezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i još neke korisne elemente iz tla.
Usvajanje i potreba za biljnim hranivima ovisi o više čimbenika poput voćne vrste, starosti, rodnosti, vrsti tla, opskrbljenosti tla biljnim hranivima, klimatskim uvjetima, količini i kvaliteti planiranog prinosa, te o intenzivnosti uzgoja. Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se pomoću kemijske analize tla.
Redovita gnojidba mineralnim gnojivima dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija, dok prihrana stavlja naglasak na dušik. Za osnovnu i meliorativnu (prije podizanja nasada) gnojidbu koriste se NPK mineralna gnojiva poput:

• NPK 8-26-26
• NPK 10-30-20
• NPK (SO₃) 5-20-30 S (26) (Florin 1)
  
• NPK 7-20-30
• NPK 6-18-36
• NPK (MgO) 8-16-24 (2)
  

Izbor formulacije ovisi o omjeru i koncentraciji hraniva u tlu. Na tlima s više od 40 mg K2O /100 g tla može se primijeniti MAP (NPK 12-52-0 ili NPK 13 -53 -0).
Osim dušika tijekom vegetacije dodaju se i sva ostala hraniva, a naročito mikroelementi neophodni u pojedinim razdobljima vegetacijskog ciklusa. Osnovna gnojidba vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno unošenju fosfora i kalija u dublje slojeve tla. Gdje nije moguće duboko unošenje u tlo (Dalmacija, Primorje) mineralna gnojiva razbacuju se pred kišu.
Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima, a ona se obavlja u jesen, svake treće ili četvrte godine, zajedno sa mineralnom gnojidbom.
Proljetna gnojidba ili prvo prihranjivanje dušikom, obično je to UREA (Florin 7), obavlja se prije kretanja vegetacije i prije plitke obrade tla. Na zatravljenim ili skeletnim (kamenim) tlima razbacuje se po površini najbolje prije kiše. Drugo je prihranjivanje (KAN, Florin 6) najčešće iza zametanja plodova.
U posebnim uvjetima pojedinih vrsta voćaka gnojidba se obavlja prema potrebama pojedine vrste.
Tijekom sušnih uvjeta ili uslijed znakova pomanjkanja hraniva neophodno je prihranjivanje putem lista.
Prihranjivanje putom lista obavlja se s Fertinama, ili ako samo dajemo dušik, s UREOM. (Florin 7) Navedenu prihranu lista možemo kombinirati sa zaštitom pa tako obavljamo dva agrotehnička zahvata istovremeno.
Koncentracija otopine UREE (Florin 7) za voćnjake iznosi 0,5-2%, osim masline koja može podnijeti i 10%-tnu otopinu UREE (Florin 7). Međutim, maslina se prihranjuje s 3 – 5 % koncentracijom UREE (Florin 7) što znači otopiti 3 – 5 kg UREE na 100 litara vode.

GNOJIDBA MLADIH VOĆAKA

Mladi voćnjaci su nasadi u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja voćaka. To razdoblje je od sadnje voćnih sadnica pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obilježjem predviđenog uzgojnog oblika. Navedeno razdoblje kraće je kod intenzivnih nego ekstenzivnih nasada. Mlade voćke treba redovito gnojiti kako bi se pospješio brži rast i razvoj. O pravilnoj gnojidbi najviše ovisi brzina porasta i razvoja voćaka. U prvoj i drugoj godini voćke se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje.
Prve godine, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 0,1 kg uree ili 0,2 kg KAN-a (Florin 6) ili 0,3 kg NPK 15-15-15 (Florin 2) po stablu. Krajem svibnja ili početkom lipnja obavlja se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom gnojiva kao kod prvog prihranjivanja.
Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka s gustim sklopom, gnoji se po jednoj voćki s 0,15-0,20 kg s jednim od kompleksnih gnojiva NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK (SO₃) 7-14-21 (24) (Florin 4) ili 0,1 kg NPK 8-26-26 , NPK 10-30-20, NPK (MgO,SO₃) 7-14-21 (2,18) ili Florin 5.
U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama gnojiva, s tim da se količina poveća za 30 -50%.
U trećoj godini uzgoja pa nadalje, gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka osim kod zasebnih stabala, kada se dodaje 0,2 (NPK 10-30-20) – 0,45 (NPK (SO₃) 5-20-30 (26), Florin 1) kg/stablo, dok se četvrte godine zasebna stabla gnoje od 0,3 (NPK 10-30-20) – 0,6 (NPK (SO₃) 5-20-30 (26), Florin 1) kg/stablo.
Vrijeme gnojidbe i vrste gnojiva iste su kao i kod gnojidbe voćaka u rodu. Kod prihranjivanja mladih voćaka dušikom treba nastojati da se doda veća količina gnojiva voćkama koje se slabije razvijaju kako bi se voćke ujednačeno razvijale.

GNOJIDBA VOĆAKA U RODU

Redovita godišnja gnojidba voćnjaka u rodu predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Gnojidbom voćaka osigurava se redoviti i visoki prinos, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa.
U redovitoj godišnjoj gnojidbi kod većine vrsta voćaka razlikuje se osnovna gnojidba, rana proljetna gnojidba i prihrana.
Osnovna gnojidba koja se obavlja u jesen iza berbe predstavlja unošenja kompleksnih NPK gnojiva s malo dušika u odnosu na fosfora i kalij. U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba stajskim gnojem.
U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godišnje količine s jednim od dušičnih gnojiva (UREA, Florin 7, KAN, Florin 6) ili kompleksnim NPK s naglašenim sadržajem dušika (NPK 20-10-10, NPK 15-15-15, Florin 2). Gnojidba se obavlja prilikom prve proljetne obrade tla. Tamo gdje to nije moguće razbacuje po travi ili pred kišu (skeletna tla u Dalmaciji, Primorju i Istri).
Prihrana se obavlja nakon zametanja plodova krajem travnja dušičnim ili NPK gnojivima s naglašenim dušikom. U slučaju da se iz bilo kojeg razloga osnovna gnojidba ne obavi u jesen, tada se količina biljnih hraniva predviđena za osnovnu gnojidbu u jesen i ona za prvu proljetnu gnojidbu unese u tlo zajedno, prilikom prve proljetne obrade tla (ili razbaca po površini na skeletnim tlima Dalmacije, Istre, Primorja).
Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.
Za visok prinos jezgričavog i koštičavog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha dušika (N), 70-120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalija (K2O). To znači da se u osnovnoj gnojidbi iza berbe pognoji s 300 - 500 kg/ha (30 – 50 g/m2) NPK 6-18-36 ili 400 - 600 kg/ha (40 - 60 g/m2) NPK 8-26-26 ili NPK (SO₃) 5-20-30 (26) (Florin 1) ili NPK 7-20-30. Najveće količina dušika dodaje se u proljeće Ureom (Florin 7) 150 -200 kg/ha (15 - 20 g/m2). Druga prihrana dušikom obavlja se u travnju KAN- om (Florin 6) u količini 150 kg/ha (15 g/m2).
Prihrana putem lista od važnosti je u određenim fenofazama voćke. Tako prije cvatnje prska se Fertinom B kao 0,5 - otopina (1/2 litre na 100 litara vode), po potrebi (nedostatak bora) i kasnije kao 1 % otopina. Dodavanje većine mikro i makro hraniva ostvarujemo putem Fertine V koju primjenjujemo kao 2 % otopinu, a primjenjujemo je u razmacima 10 – 15 dana, tijekom ekstremnih suša i u kraćim vremenskim periodima. Na karbonatnim tlima potrebno je tijekom cijele godine tretirati sa otopinom željeza Fertinom Fe u koncentraciji 0,3 % (0,3 litre Fertine Fe na 100 litara vode). Voće koje je osjetljivo na nedostatak kalcija, potrebno je bar 4 – 6 puta prskati s otopinama kalcija putem Fertine Ca u koncentraciji 2 % otopine.

MELIORATIVNA GNOJIDBA VOĆNJAKA

Pod meliorativnom gnojidbom podrazumijevamo unošenje osnovnih hraniva u tlo zbog podizaja razine hraniva na optimum. Time se voćnjacima omogućuje dostatna opskrba hranivima dugi niz godina. Od osnovnih hraniva to su fosfor, kalij, kalcij, magnezij sumpor. Uz makrohraniva unose se i mikrohraniva . Potrebna hraniva i njihove količine utvrđuju se kemijskom analizom uzoraka tla. Osim kemijskog poboljšanja tla u vidu hranjiva ( mineralnih gnojiva) potrebno je voditi računa o biološkim svojstvima i mehaničkoj građi tla (mehanički sastav, struktura, specifična težina, poroznost, konzistencija tla).
U svrhu poboljšanja strukture, vodozračnog režima, povećane propusnosti za vodu, zrak i toplinu u tlo se unosi organska tvar. Kao organsku tvar možemo koristiti stajski gnoj (20 - 40 t ha) ili treset 30 - 60 m3/ha. Supstrati na bazi treseta imaju brojne prednosti nad stajskim gnojem jer lakše se doziraju obzirom na poznati sadržaj hraniva, nema štetnog ispiranja amonijaka, manja je opasnost od bolesti i štetočina.
Ukoliko je tlo kiselo potrebno je izvesti kalcizaciju (unošenje kalcija) Fertdolomitom u količini 4 – 6 t/ha, koju je poželjno obaviti godinu dana prije meliorativne gnojidbe zajedno sa sjetvom leguminoznih biljaka ( zelena gnojidba).Organska i mineralna gnojiva u jesen rasipaju se po površini, a zatim rigolanjem zaoravaju na dubinu rasta korijena (do 60 cm).
Za meliorativnu i osnovnu gnojidbu možemo koristiti visoko koncentrirane formulacije kompleksnih gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija:

• NPK (SO₃) 5-20-30 (26)
• NPK 6-18-36
• NPK (MgO) 8-16-24 (2)
• NPK 8-26-26
• NPK 7-20-30
• NPK 10-30-20
• NPK 12-52-0 (MAP)
• prikladno za tla bogata kalijem, a siromašna fosforom
  (crvenice, karbonatna tla na vapnencu)
• NPK (MgO) 8-24-24 (2)

Sadržaj potrebnih hraniva određujemo na temelju kemijske analize tla pa se količine NPK gnojiva mogu kretati u vrijednosti od 1000 – 2500 kg po hektaru.

Jesensko " plavo prskanje " voćnjaka

Iskusniji voćari znaju da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. To obuhvaća: sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne djelove trebamo iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena.

Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, sa debla i ramenih grana ostruže kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.

Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite.

"Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki, kovrdžavost lišća breskve, eskorioze vinove loze ...

Uzročnici (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rakranama, trulim organima i drugim skrivenim mjestima. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Zbog toga jeneophodno "plavo prskanje" obaviti pravovremeno kako bi se infekcijski potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. Najbolje vrijeme za tretiranje je mjesec studeni. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća, kao što je slučaj sa ovom godinom gdje se vegetacija produžila, obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća, pa tek onda obaviti prskanje. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata), kada je t iznad 10°C. Stabla moraju biti dobro polivena, dok sa njih ne počne kapiti, zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". Ukoliko neki dio ostane neistretiran, na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju, pa kada se voćnjak njima poprska, dobija plavičastu nijansu, po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propuste koji su napravili prilikom prskanja i ponoviti prskanje preskočenih mjesta.

Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. grupi bakarnih jedinjenja. To su: Bordoška čorba (bilo industrijska ili osobna priprema) koja se koristi u koncentraciji 1.5-2%, Blauvit u koncentraciji 1%, Bakarni oksihlorid 50, u koncentraciji 0.75%, Kupragin u koncentraciji 0.35%. Cuproxsat u koncentraciji 0.35% itd.

U koliko se voćari ipak odluče na osobnu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sljedeći način: Za pripremu 100 litara 2% Bordoške čorbe potrebno je 100 litara vode, 2 kg plavog kamena, 0.8 kg negašenog ili 2.4 kg zagašenog vapna(kreča). Negašeno vapno se zagasi u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode iz mjere uzme se 10 litara da se razmuti vapno i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se vapno razmuti procijedi se kroz rjetku krpu i vrati u mjeru da se napravi vapneno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, lijeva se u
mjeru sa vapnenim mlijekom. Uvijek se lijeva rastopljen plavi kamen u vapneno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosljedom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. Ovako pripremljena bordoška čorba se mora istog dana potrošiti jer stanjem gubi fungicidno svojstvo. Čorba se može stabilizirati dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana.
Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim nasadima u toku sljedeće godine.

FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA

Prva godina uzgoja:
Za uzgoj u prvoj godini potreban je oslonac.
Jednogodišnju sadnicu treba prikratiti na 80 cm, a preuranjene izboje skratiti na 1 do 2 pupa.
U vegetaciji treba pustiti provodnicu slobodno rasti, a ostale mladice pincirati.
Ako je u srpnju previše jakih postranih mladica, ne režu se, da se ne bi odstranilo previše lišća, nego se mladicama zavrtanjem (usukavanjem) oslabljuje i zaustavlja rast.
U tijeku vegetacije, od svibnja do lipnja, treba obavljati dobru zaštitu protiv breskvina savijača i breskvina moljca, jer oštećuju vrhove mladica koje se razgranjuju, a rast provodnica zaostaje.
Za odgovarajući rast mladica potrebit je optimalan omjer hraniva, i to dušika,fosfora i kalija (NPK) u omjeru 1,0 : 0,10 : 0,85

Druga godina uzgoja:
Prije početka vegetacije (kraj veljače početak ožujka) odrešu se jaki i razgranati izboji i konkurentne grane, a ostavlja se provodnica bez prikraćivanja. Početkom vegetacije treba, zbog konkurencije, jake izboje pincirati, pogotovo ako se nalaze pri vrhu provodnice. Nakon zametanja plodova, plodove treba što prije prorjeđivati. Nakon berbe, u ranih sorata odrežu se grane koje su nosile rod, i to samo ako se slabo razvija iz osnove grane mladica, koja iduće godine treba donijeti rod. Time se pospješuje razvoj rodnih grančica za iduću godinu.
Rez se uvijek pravi iznad osnovne grane, da bi na bivšoj rodnoj grani ostalo nekoliko mladica koje se razvijaju. U breskve u drugoj godini završava oblikovanje uzgojnog oblika.
U idućim godinama rezidba se obavlja kao i u drugoj godini.

Dakle:
Pravodobnom i pravilnom (oštrom) rezidbom u bresaka i nektarina osigurava se redovita rodnost te dobra obojenost i krupnoća plodova.

Rezidba breskve

Uvod
Organizirana i smišljena voćarska proizvodnja zasniva se na održavanju odnosa između vegetativne i generativne aktivnosti voćaka.
Rezidbom mladih voćaka bresaka i nektarina oblikujemo uzgojni oblik, a u voćaka u rodu održavamo povoljnu ravnotežu između rasta i rodnosti.
U breskve su jednogodišnje grane rodne grane.
Breskva se prema načinu i prijekoj potrebi rezidbe znatno razlikuje od drugih voćnih vrsta.
Neorezana breskva daje novu vegetaciju na vrhovima jednogodišnjeg drveta, rodno drvo (mladice) rastu svake godine sve više k vrhu krošnje (kruni) i slabo rađa samo na vrhovima grana.
Istodobno, donji dijelovi krune ogoljavaju i rod bježi u visinu.
S obzirom da je životni vijek breskve kratak, pravilna rezidba vrlo je važna.
Rezidba je potpuno ovisna o čovjeku.
Alat za rezidbu treba biti oštar i dezinficiran.
Za suvremenu proizvodnju bresaka najprihvatljiviji je prostorni oblik: vretenasti grm.
Vretenasti grm u nasadima bresaka na slabije bujnim podlogama kompromisni je uzgojni oblik između prostornih i plošnih uzgojnih oblika. Maksimalno se koriste svojstva palmete, ali bez troškova armature te prednosti guste sadnje, odnosno velikog broja voćaka po ha.

Osnove rezidbe:
Rezidbom se, obično, grane ne prikraćuju, nego se odstranjuju.
Intenzitetom rezidbe, tj. količinom odstranjenog drveta i oštrinom reza određuje se kondicija, bujnost i rodnost voćke.
Oštrom rezidbom dobiva se više vegetativnih, a manje rodnih pupova.
Slabijom rezidbom ili izostankom rezidbe razvija se voćka manje bujnosti i slabije kondicije, što dovodi do neujednačene rodnosti.
Uravnoteženost vegetativnih i rodnih pupova postiže se samo pravilnom rezidbom.
Za uspješnu rezidbu potrebno je dobro poznavanje vrste jednogodišnjih izboja breskve, odnosno rodnih i nerodnih izboja.

Primjeri iz drugih zemalja

Novim članicama EU sedam godina odgode

Poljska je jedina od deset postkomunističkih država, novih članica EU, koja je dobila odgodu prodaje poljoprivrednog i šumskog zemljišta strancima na 12 godina, koliko traži i Hrvatska. No Varšava je na početku pregovora tražila čak 18 godina odgode. I ostale su zemlje na početku licitirale "veće brojke", ali na koncu je Bruxelles za svih osam kandidatkinja odredio rok odgode od sedam godina. Čak pet sadašnjih novih članica EU tražilo je odgodu od deset godina - Bugarska, Češka, Mađarska, Letonija i Slovačka.

Rumunjska je pak počela sa 15 godina. Kuriozitet je da su sedmogodišnji prijelazni rok dobile i dvije države koje u svojem pregovaračkom stajalištu odgodu za prodaju zemljišta nisu ni tražile - Estonija i Litva. Slovenija nije tražila prijelazna razdoblja, no s Bruxellesom je postigla dogovor o takozvanoj općoj ekonomskoj zaštitnoj klauzuli prema kojoj tijekom sedam godina može uvesti određene restrikcije.

Poslovni hr

EU - pregovori

Strani fondovi otkupljuju poljoprivredna zemljišta i seoska imanja, posebice u Istri

Hrvatska mora zaštiti svoja obradiva poljoprivredna zemljišta, a što se tiče nekretnina, njihovo je tržište ionako već liberalizirano, izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suvlasnik tvrtke Kastel. Kupnja poljoprivrednih zemljišta, kao i nekretnina, regulirana je u 4. poglavlju europske pravne stečevine - Sloboda kretanja kapitala. Hrvatska je u sklopu pregovora s Europskom unijom u srpnju za to poglavlje zatražila tzv. prijelazno razdoblje, i to upravo za prodaju poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Umjetno gnojivo

Sada je vrijeme zimskog prskanja voćki, a već je po malo počelo i gnojenje. Većinom se baca gnojivo na bazi fosfata, dakle što više sastojka P u NPK je poželjno.
Što se tiče prskanja, Bordoška juha u kombinaciji s bjelim ili crvenim uljem će pomoći zaštititi višegodišnje nasade, a uz to će i ubiti preostalenametnike.

Kupus naš svagdašnji

Ljudi koji sade karfiol znaju na što sam mislio u naslovu. Ovakvo vrijeme, kiša i jugo pogoduju bržoj zriobi kupusa koji vrlo brzo i prezrije.
Vrijeme kovo jest da jest, novac je važan. "Lova do krova" - upravo je to opis mjesečne cijene kupusa Karfiola koji se kreće na urnebesnih 8.50Kn po kilogramu. I tko to onda ne bi navukao duboke čizme i išao brati.
Kada pogledamo odnos ove cijene i one prije mjesec i pol kad se je karfiol praktički bacao ili prodavao po mizernih 1.00 ili 1.30Kn/kg.

Dalmacija

Pošto sam ja iz Dalmacije, točnije iz Doline Neretve, bazirat ću se na agrume i ostale atraktivne dalmatinske kulture.
Najprije ću se osvrnuti na cijene motornih benzina.
Nije u redu od INE da podigne cijenu benzina i diesela. Pravdaju se rastom dolara-slabljenjem kune, te porastom cijene nafte na svjetskom tržištu. Ali istina je da je dolar otišao gore samo 1 do 2%, a sirova nafta je bila samo dva dana na 45 dolara po barelu, sad je ponovno 35. Znači još je i pala.
Očekivam da nove cijene u utorak ujutro budu za nekoliko postotaka niže, ali ..... TKO ŠTO ZNA, NITKO NIŠTA NE ZNA.

Poljoprivreda jučer-danas-sutra

Ovaj blog će se isključivo baviti poljoprivredom i njoj vezanim granama (šumarstvo,ribolov).
Dakle, u ovom blogu ću davati savjete poljoprivrednicima i onima koji to namjeravaju postati, pratiti ću cijene naftnih derivata i komentirati stav vlade prema poljoprivrednicima.