Jesensko " plavo prskanje " voćnjaka

Iskusniji voćari znaju da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. To obuhvaća: sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne djelove trebamo iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena.

Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, sa debla i ramenih grana ostruže kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.

Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite.

"Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki, kovrdžavost lišća breskve, eskorioze vinove loze ...

Uzročnici (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rakranama, trulim organima i drugim skrivenim mjestima. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Zbog toga jeneophodno "plavo prskanje" obaviti pravovremeno kako bi se infekcijski potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. Najbolje vrijeme za tretiranje je mjesec studeni. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća, kao što je slučaj sa ovom godinom gdje se vegetacija produžila, obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća, pa tek onda obaviti prskanje. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata), kada je t iznad 10°C. Stabla moraju biti dobro polivena, dok sa njih ne počne kapiti, zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". Ukoliko neki dio ostane neistretiran, na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju, pa kada se voćnjak njima poprska, dobija plavičastu nijansu, po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propuste koji su napravili prilikom prskanja i ponoviti prskanje preskočenih mjesta.

Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. grupi bakarnih jedinjenja. To su: Bordoška čorba (bilo industrijska ili osobna priprema) koja se koristi u koncentraciji 1.5-2%, Blauvit u koncentraciji 1%, Bakarni oksihlorid 50, u koncentraciji 0.75%, Kupragin u koncentraciji 0.35%. Cuproxsat u koncentraciji 0.35% itd.

U koliko se voćari ipak odluče na osobnu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sljedeći način: Za pripremu 100 litara 2% Bordoške čorbe potrebno je 100 litara vode, 2 kg plavog kamena, 0.8 kg negašenog ili 2.4 kg zagašenog vapna(kreča). Negašeno vapno se zagasi u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode iz mjere uzme se 10 litara da se razmuti vapno i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se vapno razmuti procijedi se kroz rjetku krpu i vrati u mjeru da se napravi vapneno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, lijeva se u
mjeru sa vapnenim mlijekom. Uvijek se lijeva rastopljen plavi kamen u vapneno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosljedom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. Ovako pripremljena bordoška čorba se mora istog dana potrošiti jer stanjem gubi fungicidno svojstvo. Čorba se može stabilizirati dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana.
Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim nasadima u toku sljedeće godine.

FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA

Prva godina uzgoja:
Za uzgoj u prvoj godini potreban je oslonac.
Jednogodišnju sadnicu treba prikratiti na 80 cm, a preuranjene izboje skratiti na 1 do 2 pupa.
U vegetaciji treba pustiti provodnicu slobodno rasti, a ostale mladice pincirati.
Ako je u srpnju previše jakih postranih mladica, ne režu se, da se ne bi odstranilo previše lišća, nego se mladicama zavrtanjem (usukavanjem) oslabljuje i zaustavlja rast.
U tijeku vegetacije, od svibnja do lipnja, treba obavljati dobru zaštitu protiv breskvina savijača i breskvina moljca, jer oštećuju vrhove mladica koje se razgranjuju, a rast provodnica zaostaje.
Za odgovarajući rast mladica potrebit je optimalan omjer hraniva, i to dušika,fosfora i kalija (NPK) u omjeru 1,0 : 0,10 : 0,85

Druga godina uzgoja:
Prije početka vegetacije (kraj veljače početak ožujka) odrešu se jaki i razgranati izboji i konkurentne grane, a ostavlja se provodnica bez prikraćivanja. Početkom vegetacije treba, zbog konkurencije, jake izboje pincirati, pogotovo ako se nalaze pri vrhu provodnice. Nakon zametanja plodova, plodove treba što prije prorjeđivati. Nakon berbe, u ranih sorata odrežu se grane koje su nosile rod, i to samo ako se slabo razvija iz osnove grane mladica, koja iduće godine treba donijeti rod. Time se pospješuje razvoj rodnih grančica za iduću godinu.
Rez se uvijek pravi iznad osnovne grane, da bi na bivšoj rodnoj grani ostalo nekoliko mladica koje se razvijaju. U breskve u drugoj godini završava oblikovanje uzgojnog oblika.
U idućim godinama rezidba se obavlja kao i u drugoj godini.

Dakle:
Pravodobnom i pravilnom (oštrom) rezidbom u bresaka i nektarina osigurava se redovita rodnost te dobra obojenost i krupnoća plodova.

Rezidba breskve

Uvod
Organizirana i smišljena voćarska proizvodnja zasniva se na održavanju odnosa između vegetativne i generativne aktivnosti voćaka.
Rezidbom mladih voćaka bresaka i nektarina oblikujemo uzgojni oblik, a u voćaka u rodu održavamo povoljnu ravnotežu između rasta i rodnosti.
U breskve su jednogodišnje grane rodne grane.
Breskva se prema načinu i prijekoj potrebi rezidbe znatno razlikuje od drugih voćnih vrsta.
Neorezana breskva daje novu vegetaciju na vrhovima jednogodišnjeg drveta, rodno drvo (mladice) rastu svake godine sve više k vrhu krošnje (kruni) i slabo rađa samo na vrhovima grana.
Istodobno, donji dijelovi krune ogoljavaju i rod bježi u visinu.
S obzirom da je životni vijek breskve kratak, pravilna rezidba vrlo je važna.
Rezidba je potpuno ovisna o čovjeku.
Alat za rezidbu treba biti oštar i dezinficiran.
Za suvremenu proizvodnju bresaka najprihvatljiviji je prostorni oblik: vretenasti grm.
Vretenasti grm u nasadima bresaka na slabije bujnim podlogama kompromisni je uzgojni oblik između prostornih i plošnih uzgojnih oblika. Maksimalno se koriste svojstva palmete, ali bez troškova armature te prednosti guste sadnje, odnosno velikog broja voćaka po ha.

Osnove rezidbe:
Rezidbom se, obično, grane ne prikraćuju, nego se odstranjuju.
Intenzitetom rezidbe, tj. količinom odstranjenog drveta i oštrinom reza određuje se kondicija, bujnost i rodnost voćke.
Oštrom rezidbom dobiva se više vegetativnih, a manje rodnih pupova.
Slabijom rezidbom ili izostankom rezidbe razvija se voćka manje bujnosti i slabije kondicije, što dovodi do neujednačene rodnosti.
Uravnoteženost vegetativnih i rodnih pupova postiže se samo pravilnom rezidbom.
Za uspješnu rezidbu potrebno je dobro poznavanje vrste jednogodišnjih izboja breskve, odnosno rodnih i nerodnih izboja.

Primjeri iz drugih zemalja

Novim članicama EU sedam godina odgode

Poljska je jedina od deset postkomunističkih država, novih članica EU, koja je dobila odgodu prodaje poljoprivrednog i šumskog zemljišta strancima na 12 godina, koliko traži i Hrvatska. No Varšava je na početku pregovora tražila čak 18 godina odgode. I ostale su zemlje na početku licitirale "veće brojke", ali na koncu je Bruxelles za svih osam kandidatkinja odredio rok odgode od sedam godina. Čak pet sadašnjih novih članica EU tražilo je odgodu od deset godina - Bugarska, Češka, Mađarska, Letonija i Slovačka.

Rumunjska je pak počela sa 15 godina. Kuriozitet je da su sedmogodišnji prijelazni rok dobile i dvije države koje u svojem pregovaračkom stajalištu odgodu za prodaju zemljišta nisu ni tražile - Estonija i Litva. Slovenija nije tražila prijelazna razdoblja, no s Bruxellesom je postigla dogovor o takozvanoj općoj ekonomskoj zaštitnoj klauzuli prema kojoj tijekom sedam godina može uvesti određene restrikcije.

Poslovni hr

EU - pregovori

Strani fondovi otkupljuju poljoprivredna zemljišta i seoska imanja, posebice u Istri

Hrvatska mora zaštiti svoja obradiva poljoprivredna zemljišta, a što se tiče nekretnina, njihovo je tržište ionako već liberalizirano, izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suvlasnik tvrtke Kastel. Kupnja poljoprivrednih zemljišta, kao i nekretnina, regulirana je u 4. poglavlju europske pravne stečevine - Sloboda kretanja kapitala. Hrvatska je u sklopu pregovora s Europskom unijom u srpnju za to poglavlje zatražila tzv. prijelazno razdoblje, i to upravo za prodaju poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Umjetno gnojivo

Sada je vrijeme zimskog prskanja voćki, a već je po malo počelo i gnojenje. Većinom se baca gnojivo na bazi fosfata, dakle što više sastojka P u NPK je poželjno.
Što se tiče prskanja, Bordoška juha u kombinaciji s bjelim ili crvenim uljem će pomoći zaštititi višegodišnje nasade, a uz to će i ubiti preostalenametnike.

Kupus naš svagdašnji

Ljudi koji sade karfiol znaju na što sam mislio u naslovu. Ovakvo vrijeme, kiša i jugo pogoduju bržoj zriobi kupusa koji vrlo brzo i prezrije.
Vrijeme kovo jest da jest, novac je važan. "Lova do krova" - upravo je to opis mjesečne cijene kupusa Karfiola koji se kreće na urnebesnih 8.50Kn po kilogramu. I tko to onda ne bi navukao duboke čizme i išao brati.
Kada pogledamo odnos ove cijene i one prije mjesec i pol kad se je karfiol praktički bacao ili prodavao po mizernih 1.00 ili 1.30Kn/kg.

Dalmacija

Pošto sam ja iz Dalmacije, točnije iz Doline Neretve, bazirat ću se na agrume i ostale atraktivne dalmatinske kulture.
Najprije ću se osvrnuti na cijene motornih benzina.
Nije u redu od INE da podigne cijenu benzina i diesela. Pravdaju se rastom dolara-slabljenjem kune, te porastom cijene nafte na svjetskom tržištu. Ali istina je da je dolar otišao gore samo 1 do 2%, a sirova nafta je bila samo dva dana na 45 dolara po barelu, sad je ponovno 35. Znači još je i pala.
Očekivam da nove cijene u utorak ujutro budu za nekoliko postotaka niže, ali ..... TKO ŠTO ZNA, NITKO NIŠTA NE ZNA.

Poljoprivreda jučer-danas-sutra

Ovaj blog će se isključivo baviti poljoprivredom i njoj vezanim granama (šumarstvo,ribolov).
Dakle, u ovom blogu ću davati savjete poljoprivrednicima i onima koji to namjeravaju postati, pratiti ću cijene naftnih derivata i komentirati stav vlade prema poljoprivrednicima.